Pretresno vijeÄe III MeÄunarodnog kriviÄnog suda za bivÅ¡u Jugoslaviju (MKSJ) danas je osudilo Radovana KaradžiÄa, bivÅ¡eg predsjednika Republike Srpske (RS) i vrhovnog komandanta njenih oružanih snaga, za genocid, zloÄine protiv ÄovjeÄnosti i krÅ¡enje zakona ili obiÄaja ratovanja koje su poÄinile srpske snage tokom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini (BiH), od 1992. do 1995. IzreÄena mu je kazna od 40 godina zatvora.
KaradžiÄ je osuÄen za genocid poÄinjen na podruÄju Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju, neÄovjeÄna djela (prisilno premjeÅ¡tanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca. OsloboÄen je krivice po optužbi za genocid u drugim opÅ¡tinama u BiH tokom 1992. godine.
VijeÄe je utvrdilo da je KaradžiÄ poÄinio ta kriviÄna djela tako Å¡to je uÄestvovao u Äetiri udružena zloÄinaÄka poduhvata.
Sveobuhvatni udruženi zloÄinaÄki poduhvat je postojao od oktobra 1991. do novembra 1995. godine i ukljuÄivao je zajedniÄki plan koji je imao za cilj trajno uklanjanje putem Äinjenja zloÄina u opÅ¡tinama Å¡irom BiH (opÅ¡tine) bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s podruÄja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo.
VijeÄe je utvrdilo da je ogroman broj bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata nasilno raseljen iz svojih domova u opÅ¡tinama od strane srpskih snaga. Druge žrtve su uhapÅ¡ene, zatoÄene u zatoÄeniÄkim objektima, Äesto držane u nehumanim životnim uslovima, izložene muÄenju, premlaÄivanju, silovanju i drugim djelima seksualnog nasilja, i nakon toga transportovane izvan tih opÅ¡tina. Srpske snage su takoÄe ubile mnoge bosanske Muslimane i bosanske Hrvate tokom i nakon preuzimanja kontrole nad opÅ¡tinama, u masovnim pogubljenjima ili nakon napada na nesrpska sela.
KaradžiÄ je znaÄajno doprinio sveobuhvatnom udruženom zloÄinaÄkom poduhvatu. KaradžiÄ je predvodio razvoj ideologije i politike koje su dovele do stvaranja veÄinom etniÄki homogene države bosanskih Srba poÄinjenjem zloÄina. BuduÄi da je bio u srediÅ¡tu politiÄkih, vladinih i vojnih struktura, bio je u moguÄnosti da koristi svoju moÄ i uticaj za realizaciju cilja sveobuhvatnog udruženog zloÄinaÄkog poduhvata.
VijeÄe je utvrdilo da je u odnosu na opÅ¡tine, KaradžiÄ kriv za progon, istrebljenje, deportaciju, prisilno premjeÅ¡tanje i ubistvo. VijeÄe, meÄutim nije moglo identifikovati ili utvrditi postojanje genocidne namjere, te stoga nije imalo dovoljno dokaza da zakljuÄi van razumne sumnje da je genocid poÄinjen u tim opÅ¡tinama.
Sudije su takoÄe utvrdile da je od aprila 1992. do novembra 1995. godine KaradžiÄ uÄestvovao u udruženom zloÄinaÄkom poduhvatu koji je imao za cilj da se pokrene i provede kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja protiv civilnog stanovniÅ¡tva Sarajeva, Äiji je cilj bio Å¡irenje terora meÄu civilnim stanovniÅ¡tvom (udruženi zloÄinaÄki poduhvat za Sarajevo).
Tokom ovog perioda Vojska Republike Srpske (VRS) namjerno je snajperski djelovala po civilima u Sarajevu i granatirala ih gotovo svakodnevno tokom Äitavog sukoba. âSarajevski civili bili su gaÄani iz snajpera dok su iÅ¡li po vodu, hodali po gradu i vozili se javnim prevozom. Osim toga, iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuÄa, Å¡etala sa roditeljima ili se vraÄala kuÄi pjeÅ¡ke iz Å¡kole, pa i dok su vozila bicikleâ, rekao je predsjedavajuÄi sudija Kwon.
VijeÄe je utvrdilo da je KaradžiÄ znaÄajno doprinio udruženom zloÄinaÄkom poduhvatu za Sarajevo, kako u svojstvu najviÅ¡eg politiÄkog autoriteta, tako i u svojstvu vrhovnog komandanta VRS-a. PoÅ¡to je imao kontrolu nad VRS tokom cijelog sukoba, bio je direktno ukljuÄen u vojna pitanja u vezi sa Sarajevom i izdavao mnoga nareÄenja na strateÅ¡kom i na operativnom nivou. KaradžiÄ je koristio kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja, koja je izazvala teror meÄu civilnim stanovniÅ¡tvom Sarajeva, kao sredstvo za vrÅ¡enje pritiska na rukovodstvo bosanskih Muslimana i meÄunarodnu zajednicu u ostvarivanju svojih politiÄkih ciljeva.
Sudije su zakljuÄile da je KaradžiÄ kriv za protivpravne napade na civile, ubistvo i terorisanje.
VijeÄe je takoÄe utvrdilo postojanje udruženog zloÄinaÄkog poduhvata koji je imao za cilj uzimanje osoblja Ujedinjenih nacija za taoce kako bi se NATO prisilio da se uzdrži od vazduÅ¡nih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba (udruženi zloÄinaÄki poduhvat za taoce).
S tim ciljem, od otprilike 26. maja do 19. juna 1995., snage bosanskih Srba su osoblje Ujedinjenih nacija uzele za taoce i odvele na razne lokacije Å¡irom BiH. Neki od njih su bili vezani lisicama pored lokacija od vojnog znaÄaja. Ne samo da je KaradžiÄ namjeravao da osoblje Ujedinjenih nacija uzme za taoce veÄ je namjeravao da im se prijeti tokom zatoÄenja kako bi se postigao cilj prekida vazduÅ¡nih napada snaga NATO.
Sudije su zakljuÄile da je KaradžiÄ znaÄajno doprinio zajedniÄkom cilju udruženog zloÄinaÄkog poduhvata za taoce i da je stoga kriv za zloÄin uzimanja talaca.
Nadalje, VijeÄe je utvrdilo da je tokom 1995. godine KaradžiÄ uÄestvovao u udruženom zloÄinaÄkom poduhvatu koji je imao za cilj da se eliminiÅ¡u bosanski Muslimani u Srebrenici (udruženi zloÄinaÄki poduhvat za Srebrenicu).
Nakon Å¡to je VRS, po KaradžiÄevom nareÄenju, preuzela kontrolu nad Srebrenicom u julu 1995., otprilike 30.000 žena, djece i starijih muÅ¡karaca bosanskih Muslimana je prisilno uklonjeno iz te enklave na teritoriju pod kontrolom bosanskih Muslimana. VijeÄe je utvrdilo da je KaradžiÄ imao namjeru da trajno i prisilno ukloni stanovniÅ¡tvo bosanskih Muslimana iz Srebrenice.
Nakon preuzimanja kontrole, snage bosanskih Srba su zatoÄile muÅ¡karce i djeÄake bosanske Muslimane na viÅ¡e lokacije na tom podruÄju. PoÄevÅ¡i od 13. jula 1995. i tokom narednih dana, zatoÄeni muÅ¡karci su odvedeni do obližnjih lokacija gdje su pogubljeni.
âKao predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant VRS-a, optuženi je bio jedina liÄnost u Republici Srpskoj koja je imala moÄ da interveniÅ¡e kako bi se sprijeÄilo da muÅ¡karci bosanski Muslimani budu pobijeniâ rekao je predsjedavajuÄi sudija Kwon. Umjesto toga, KaradžiÄ je liÄno naredio da se zatoÄenici bosanski Muslimani koji su držani u Bratuncu prebace na druge lokacije gdje su pogubljeni. VijeÄe je zakljuÄilo da je KaradžiÄ dijelio namjeru s Ratkom MladiÄem i drugima da svaki vojno sposobni bosanski Musliman iz Srebrenice bude ubijen, Å¡to predstavlja namjeru da se uniÅ¡te bosanski Muslimani iz Srebrenice kao takvi.
VijeÄe je zakljuÄilo da je KaradžiÄ, na osnovu svog doprinosa udruženom zloÄinaÄkom poduhvatu i uÄeÅ¡Äa u njemu, kriv za genocid u Srebrenici.
Strane u postupku imaju pravo da ulože žalbu na presudu.
KaradžiÄu Äe u kaznu biti uraÄunato vijeme koje je do sada proveo u pritvoru. On se u pritvoru nalazi od 21. jula 2008.
Pretresno vijeÄe je zasijedalo u sastavu sudija O-Gon Kwon, predsjedavajuÄi, sudija Howard Morrison, sudija Melville Baird i sudija Flavia Lattanzi, rezervni sudija.
SuÄenje je poÄelo 26. oktobra 2009., i trajalo je ukupno 498 dana, tokom kojih je u spis uvrÅ¡teno 11.500 dokaznih predmeta. Pretresno vijeÄe je sasluÅ¡alo svjedoÄenja ukupno 586 svjedoka, od kojih 337 svjedoka TužilaÅ¡tva, 248 svjedoka odbrane i jednog svjedoka Pretresnog vijeÄa.
Od svog osnivanja MeÄunarodni sud je podigao optužnice protiv 161 lica za teÅ¡ke povrede humanitarnog prava poÄinjene na teritoriji bivÅ¡e Jugoslavije od 1991. do 2001. godine. Postupci protiv 149 lica su okonÄani. Trenutno su u toku postupci protiv 12 optuženih.